d'Hondt metoda – izračun mandata na lokalnim izborima u Hrvatskoj

Kako funkcionira d'Hondt metoda

Postupak raspodjele mandata provodi se u tri koraka:

1. Utvrđuje se biračka masa svake liste — ukupan broj važećih glasova koje je lista dobila na izborima u cijeloj izbornoj jedinici (cijelo područje grada ili općine čini jednu izbornu jedinicu).
2. Biračka masa svake liste dijeli se redom s brojevima 1, 2, 3... sve do broja koliko se ukupno članova bira u predstavničko tijelo. Svi dobiveni rezultati (količnici) uvrštavaju se na zajedničku listu.
3. Mjesta u vijeću osvajaju one liste koje imaju najveće količnike — svaki od najvećih količnika donosi listi jedan mandat. Ako dvije liste imaju jednak količnik za posljednji neraspoređeni mandat, prednost dobiva lista s više glasova, a ako su i glasovi jednaki, mjesto dobiva svaka od tih lista.

Izborni prag od 5 posto — biračka masa i uvjet za raspodjelu mandata

Nije dovoljno dobiti glasove — lista mora prijeći izborni prag da bi uopće sudjelovala u raspodjeli mandata. Prema članku 84. stavku 1. Zakona o lokalnim izborima, pravo na sudjelovanje u diobi mjesta imaju liste koje na izborima dobiju najmanje pet posto (5%) važećih glasova birača — taj broj glasova naziva se biračka masa liste. Liste čija biračka masa ne dostiže ovaj prag isključene su iz raspodjele mandata, bez obzira na broj glasova koji su dobile.

Korak po korak: primjer izračuna

Prikazujemo zamišljeni primjer izbora u gradskom vijeću s 5 vijećnika. Na izborima sudjeluju tri liste — sve tri su prešle izborni prag od 5% važećih glasova i sudjeluju u raspodjeli.

Ovo je ilustrativni primjer za razumijevanje metode. Stvarni izborni rezultati objavljuju se na službenoj stranici Državnog izbornog povjerenstva (www.izbori.hr).

Prvih 5 količnika po veličini: 1.200, 850, 600, 440, 425. Lista A osvaja 2 mandata (količnici 1.200 i 600), Lista B osvaja 2 mandata (850 i 425), Lista C osvaja 1 mandat (440).

Poseban slučaj: jednaki količnici

Može se dogoditi da dvije ili više lista imaju jednak količnik za posljednji neraspoređeni mandat. U tom slučaju, prema članku 84. stavku 3. Zakona o lokalnim izborima, mjesto pripada listi koja je dobila više glasova. Ako su i glasovi jednaki, prema stavcima 4. i 5. mjesto pripada svakoj od tih lista, a broj članova vijeća se povećava i u tom slučaju može biti paran.

Koji kandidati s liste dobivaju mandat

Kada je utvrđeno koliko mjesta svaka lista dobiva, primjenjuje se članak 85. Zakona o lokalnim izborima: sa svake kandidacijske liste izabrani su kandidati od rednog broja 1 pa do rednog broja koliko je određena lista dobila mjesta u predstavničkom tijelu.

U primjeru s gornjeg: Lista A dobiva 2 mandata, pa su izabrani kandidat s mjesta 1 i kandidat s mjesta 2 na listi. Lista C dobiva 1 mandat, pa je izabran samo kandidat s mjesta 1.

Izračun raspodjele mandata u gradskom vijeću i vijeću općine

D'Hondt metoda primjenjuje se pri raspodjeli mandata u gradskom vijeću, vijeću općine i vijeću gradske četvrti — svim predstavničkim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Cijelo područje jedinice čini jednu izbornu jedinicu, a birači glasaju za kandidacijske liste — ovu temeljnu odrednicu propisuje članak 76. Zakona o lokalnim izborima.

Isti sustav raspodjele mandata primjenjuje se i na parlamentarnim izborima za Hrvatski sabor (140 zastupnika u deset izbornih jedinica) te na izborima za Europski parlament iz Republike Hrvatske.

Kako eIzbori automatizira d'Hondt izračun

Ručni izračun d'Hondt metode moguć je i provjerljiv — i upravo je ta transparentnost jedna od razloga zašto ga zakon propisuje. Međutim, na dan izbornog prebrojavanja, s rezultatima s desetaka ili stotina biračkih mjesta, svaka ručna pogreška u unosu odgađa objavu rezultata i zahtjeva ponovnu provjeru.

Tok obrade u eIzbori-u prati zakonski propisani redoslijed:

1. Unos rezultata glasovanja po biračkim mjestima s automatskom kontrolom dosljednosti — jednostruko ili, po izboru grada, uz dvostruku validaciju
2. Zbroj glasova po listama — sustav automatski sumira glasove svih biračkih mjesta (biračka masa)
3. Provjera izbornog praga — sustav identificira liste koje su prešle 5% i isključuje ostale
4. Izračun mandata — dijeljenje biračke mase, rangiranje količnika, dodjela mandata po listama
5. Generiranje izvještaja — Word dokumenti s mandatnom listom, spremni za objavu i arhiviranje

Točnost ulaznih podataka: jednostruki unos ili dvostruka validacija

d'Hondt izračun točan je onoliko koliko su točni brojevi koji u njega ulaze. Jedna pogrešno prepisana brojka sa zapisnika biračkog odbora mijenja biračku masu liste, a time i količnike — pa može promijeniti dodjelu posljednjeg mandata. Zato eIzbori nudi dva načina unosa, a grad ili općina bira koji koristi:

1. Jednostruki unos — jedan operater unosi zapisnik, a sustav ga prihvaća tek kad je broj birača koji su glasovali jednak zbroju važećih i nevažećih listića te kad je zbroj glasova po listama jednak broju važećih listića.
2. Dvostruka validacija — isti zapisnik neovisno unose dva različita operatera, a rezultat biračkog mjesta ulazi u izračun mandata tek kad se oba unosa podudaraju u svakom polju. Tako se otkrivaju i pogreške koje zbrojne kontrole ne vide, primjerice glasovi upisani jednoj listi umjesto drugoj.

U oba načina svaki unos, izmjena i brisanje bilježe se u revizijski trag s korisnikom i vremenom, a mandati se preračunavaju automatski.

Česta pitanja o d'Hondt metodi